#proizvodnja

Sajam dobre hrane i vina na Sava promenadi

Na Sava promenadi danas se održava sajam tradicionalne hrane i vina, centralni događaj u okviru drugog po redu festivala „Good Food & Wine”. Na sajmu se predstavlja više od sedamdeset izlagača iz Srbije i regiona, lidera u industriji hrane i vina, ali i brojni mali proizvođači autentičnih proizvoda sa naših prostora. Sajam, koji se može posetiti sve do 23 sata, otvorio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić istakavši da je u današnje vreme hrabro organizovati ovakve manifestacije, ali da su one pokazatelj da se Beograd polako vraća normalnom životu. “Ovo je prva organizovana manifestacija, a biće ih još tokom jeseni. Moramo da naučimo da živimo s virusom, da poštujemo epidemiološke mere, i da nastavimo da radimo i da se razvijamo. Ovakve manifestacije su prilika za naše proizvođače da pokažu šta imaju, da budu njihov izlog i da mogu da prodaju svoju robu. Sama činjenica da ove godine ima više od sedamdeset izlagača, prošle godine ih je bilo više od četrdeset, govori o tome koliko su oni željni da predstave svoju robu”, rekao je Vesić. U okviru svečanog otvaranja dodeljene su nagrade za najbrendove u šesnaest kategorija po mišljenju medijskog žirija, sačinjenog od dvadeset novinara i urednika srpskih medija. Zamenik gradonačelnika, u ime Grada Beograda, primio je plaketu za doprinos razvoju festivalskog turizma. Kratak program izveo je KUD „Abrašević”, koje obeležava 115 godina postojanja. U okviru sajma svoje izlagačke kornere imaju Vojvodina i Zlatibor. Direktorka Turističke organizacije Vojvodine Nataša Pavlović uručila je organizatorima “Vojvođansku šerpu” bogatu proizvodima iz tog dela Srbije, te pozvala Beograđane da tokom jeseni posete Vojvodinu. Festival „Good Food & Wine” podržali su Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i Sekretarijat za privredu Grada Beograda.

Zapaženo učešće kompanije Forma Ideale na međunarodnom sajmu nameštaja i dizajna enterijera u Kelnu

Beograd, 19. januar, 2024 – Drvna industrija u Srbiji jedan je od važnih oslonaca razvoja privrede, a iz godine u godinu pokazuje tendencije rasta i u kapacitetu i u kvalitetu, uprkos svim izazovima sa kojima se suočava i spoljnim faktorima koji utiču na različite segmente poslovanja. 

Proizvodnja nameštaja, kao najvažniji segment drvne industrije, pokazuje dvocifreni procenat rasta u poslednjim godinama.  Koliko su veliki proizvođači usredsređeni na plasiranje proizvoda u Srbiji, toliko su orijentisani i na izvoz i širenje prodajnih mreža.

Potvrda konkurentnosti na stranom tržištu stiče se nastupom na različitim sajmovima, a na najprestižnijem sajmu u Kelnu, koji je ove godine održan od 14. do 18. januara, gde izlažu globalni proizvođači nameštaja, opreme za unutrašnje uređenje, kao i dizajneri, kreatori i enterijeristi, našla se i kompanija Forma Ideale, poznata kako domaćem, tako i inostranom tržištu.

Učešće na ovom prestižnom sajmu nameštaja, među više od 700 najvećih evropskih i globalnih proizvođača nameštaja, kompanija Forma Ideale iskoristila je da predstavi novu kolekciju pločastog nameštaja za 2024. godinu, jedinstvenu po svojim inovativnim, estetskim i funkcionalnim karakteristikama.

  "Mikročipovi održavaju naš svijet živim i, prije svega, funkcionalnim", naglasio je savezni kancelar Nehammer u četvrtak na "Microchip Summitu" u Beču. Također je naglasio središnju važnost mikroelektronike za Austriju. Domaća industrija poluvodiča dobro stoji, ali još uvijek treba milijarde za daljnji rast. Jačanje industrije bilo je u središtu današnjeg "summita o mikročipovima" u Saveznom kancelarstvu, na koji je Karl Nehammer (ÖVP) pozvao predstavnike industrije kao što su šefica Infineona Sabine Herlitschka i šef AT&S-a Andreas Gerstenmayer. Mikročipovi bi u Austriji trebali postati pojam poput Lipicanca i Mozart kugla, rekao  je kancelar novinarima.

"Mikročipovi su također pokretači transformacije", naglasio je Nehammer u četvrtak na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s pogledom na digitalizaciju i energetsku tranziciju. "Zaštita klime nije moguća bez digitalizacije, poluvodiči su ključni za mnoge tehnologije zaštite klime. Bilo da se radi o vjetroelektranama, fotonaponskim sustavima, električnim automobilima ili energetskim mrežama - čipovi su posvuda", potvrdila je ministrica zaštite klime Leonore Gewessler (Zeleni). "Čipovi nam omogućuju da krenemo prema budućnosti koja je prihvatljiva za klimu." U proteklih 15 godina Ministarstvo zaštite klime već je uložilo više od 530 milijuna eura sredstava. „Ulagali smo i želimo nastaviti tako – sljedeći korak je European Chips Act, implementacija European Chips Acta.“ Sada se provodi takozvani prvi stup - radni program za promicanje istraživanja i inovacija s ukupnim obujmom od 3,3 milijarde eura u razdoblju od 2023. do 2027. Iznos će se dodijeliti na slobodnom natječaju. To znači da najbolji projekti dobivaju priliku.

„Mikročipovi održavaju naš svijet živim i, prije svega, funkcionalnim“, istaknuo je kancelar središnju važnost mikroelektronike za položaj i industrijsku politiku Austrije. To je već ukorijenjeno u vladinom programu. Industrija poluvodiča, koja trenutačno otvara oko 72.000 radnih mjesta, namjerava do 2030. godine uložiti gotovo 7 milijardi eura u Austriju, pokazuje potencijalno istraživanje Instituta za industrijske znanosti (iwi). To bi trebalo stvoriti 26.500 dodatnih radnih mjesta i gotovo 10.000 dodatnih radnih mjesta tijekom tekućih operacija.

Na summitu je dogovoreno da su za to potrebni dobri okvirni uvjeti te jačanje tehnoloških, inovacijskih i provedbenih kapaciteta. Kao izazov za Herlitschku istaknula se "kombinacija visokih troškova energije, inflacije i nedostatka kvalificiranih radnika".

Utjecaj na klimu 

"Prošle smo godine u Austriji proizveli oko 9 milijardi čipova. Time smo pomogli uštedi 7 milijuna tona CO2 - što odgovara polovici godišnje emisije automobila u Austriji", objasnio je menadžer, koji je i potpredsjednik Federacije industrije i zamjenik predsjednika Udruge elektrotehničke i elektroničke industrije (FEEI), važnost industrije za zaštitu klime.

Prema Saveznoj kancelariji, poluvodiči će biti prioritet u sljedećem proračunu. Ciljano istraživanje i poslovna promocija planirana su za industriju u okviru Europskog zakona o čipsu. “U sklopu pregovora o proračunu složit ćemo paket i predstaviti ga najesen”, najavio je Nehammer. Nemonetarne mjere koje poboljšavaju okvirne uvjete također će postati dio "poluvodičkog paketa". Drugo polje djelovanja je širenje otpornosti duž lanca opskrbe i vrijednosti.

Europski zakon o čipovima 

"Industrija čipova je važna pokretačka snaga u gospodarstvu i stvara radna mjesta", rekao je ministar gospodarstva Martin Kocher (ÖVP). "Mi smo vodeće mjesto u svijetu kada je u pitanju proizvodnja poluvodiča i mikročipova." Današnji samit je "početni udarac" za provedbu Europskog zakona o čipovima. "Savezna vlada se jasno obvezuje na jačanje industrije", rekao je ministar. Tijekom sastanka istraženi su potencijali Austrije .  Vrijeme istječe. U globalnoj usporedbi, Europa daleko zaostaje za drugim regijama svijeta poput Azije. Zakonom o europskim čipovima Europska komisija do 2030. godine želi povećati udio Europe na međunarodnom tržištu poluvodiča s 10 na 20 posto. Za širenje poluvodičke industrije diljem Europe predviđeno je ukupno 43 milijarde eura. Većina se mora financirati nacionalno, tj. u pojedinačnim državama članicama. "Zato je tako važno da Austrija također krene ovdje", istaknula  je Herlitschka.

Iran među tri vodeće dronske sile na svijetu

Komandant iranskog centralnog štaba Khatam al-Anbiya general-major Gholam-Ali Rashid pohvalio je izuzetnu moć bespilotnih letjelica Islamske Republike. General Rashid je govorio na marginama svoje današnje posjete izložbi u pokrajini Isfahan, gdje su izložena najnovija dostignuća Kopnene vojske. “Iran je sada nesumnjivo među tri najveće svjetske sile u bespilotnim letjelicama,” rekao…

Organska prioizvodnja grada Beča

Grad Beč koji raspolaže sa 2.000 hektara oranica i vinograda spada u najveće organske proizvođače u Austriji. Gradski proizvodi će ubuduće biti grupisani pod novim brendom „Bečki ukus“ (nem. Wiener Gusto) i imaće za cilj da podstaknu građane da kupuju bečke organske proizvode.

Svi proizvodi su 100 odsto organski i lokalno proizvedeni, a kratke transportne rute doprinose zaštiti klime i obezbeđuju sigurnost u snabdevanju. Do sada se žetva sa gradskih imanja prodavala veleprodaji, ali od sada će biti usmerena ka novom brendu. U ponudi će za početak biti pšenično brašno, zatim sočivo, krompir, ražano brašno, laneno ulje, leblebije i divljač. Planirano je da se narednih godina ponuda proširi i doda suncokretovo ulje, speltino brašno, sokovi, jabukovača, tofu, ulje divljeg lana i proizvodi iz slobodnog uzgoja svinja i goveda.

Gradska imanja se već godinama obrađuju na organski način čime se podstiče biodiverzitet flore i faune. Zahvaljujući đubrenju isključivo kompostom stvara se humus i podržavaju prirodni životni procesi u zemljištu. „Zemljišta bogata humusom skladište velike zalihe ugljenika i time daju suštinski doprinos zaštiti klime“, izjavio je Jirgen Černohorski, član gradskog veća zadužen za klimu.

„Beč je jedini veliki grad koji ima sopstvenu organsku proizvodnju“, objašnjava ponosno gradonačelnik Mihael Ludvig. „Šumarska i poljoprivredna preduzeća grada su realizovala jedinstven projekat koji je u još jednom aspektu obogatio kvalitet života u Beču“, izjavio je Ludvig.

Fotografije:  

Kome to nije u interesu?

Bosna i Hercegovina uvozi više od 80 posto od svojih ukupnih potreba za hranom. Ograničenja sa kojima se država susrela, prvo zbog pandemije koronavirusa, sada i zbog rata u Ukrajini, još su više produbila krizu u kojoj se nalazi cjelokupna privreda. Pesticidi i ostale vrste hemijske obrade zemljišta se slabo koriste u BiH, zbog toga je zemlja poprilično čista i “zdrava”, samim tim povoljna za…

Industrija šećera skromna je u Bosni i Hercegovini, a šećerna repa više se ni ne uzgaja. Prošle godine u BiH je uvezeno 20 miliona kilograma šećera manje u odnosu na isti period 2020. godine, dok je izvoz pao za oko 2,5 miliona kilograma. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, lani je u zemlju uvezeno 85,5 miliona kilograma šećera, u vrijednosti od 66,7 miliona KM, dok je godinu…

Vlada Crne Gore je na večerašnjoj sjednici usvojila usmenu informaciju Ministarstva kapitalnih investicija za nastavak pregovora između Elektroprivrede Crne Gore A. D. i Uniproma o Kombinatu aluminijuma Podgorica koji treba da dogovore najbolje rješenje za smanjenje proizvodnje radi održavanja tehnološkog procesa i definisanja cijene energije koja se definiše kao minimalna do juna 2022.…