#vinogradi

Bečani vole s ponosom istaknuti da njihov grad ima više hektara vinograda od bilo kojeg drugog glavnog grada u svijetu. I zaista, iako u gotovo svakom gradu smještenom unutar vinorodne zemljopisne širine raste barem poneki čokot (viđeni su čak i u londonskim backyardima), Beč je svojevrsni fenomen sa 720 hektara, uglavnom na polururalnim brežuljcima zapadnoga dijela grada     Ako zanemarimo 19 čokota na Schwarzenbergplatzu u samome središtu Beča, najimpresivniji prizor urbanih vinograda predstavlja vinograd Mayer u 17. bezirku, danas u posjedu Hansa Schmida, vlasnika i vizionara koji je oduvijek bio fasciniran jedinstvenim i slikovitim vinskim krajolikom Beča, koji sa svojih 36 hektara predstavlja glavno vinarsko ime. Dok u podnožju vinograda tutnje gradski tramvaji i automobili, na trsju zrije čuveni rizling. Vino od ovoga grožđa može se kušati u Mayerovoj heurigi u Heiligenstadtu, ali i kupiti u mnogo zemalja svijeta u koje se ovo vino izvozi. Osim Beča, po svojim gradskim vinogradima poznat je i Pariz. Osim onih u predgrađima, glavnu atrakciju predstavlja vinograd na padini Clos de Montmartre, gradskog brdašca koje neprestano opsjedaju horde novovjekih turista. Iako se i od grožđa iz ovoga vinograda proizvede nešto vina, 'berba' je svedena na tradicionalnu feštu, a bočice s vinom kupit će isti turisti koji su kupili i konzerve s pariškim zrakom. Šala koja se prepričava godinama kaže da su upravitelji vinograda Suresnes svake godine dužni o trsje ovjesiti zrele grozdove da bi se mogla obaviti berba.     I stari je Zagreb nekada imao vinograd u samome gradu, na mjestu današnje uspinjače. Još u 13. stoljeću od Dveraca, kroz šikarje južnog obronka, vodio je strmi puteljak kojim su se uglavnom služili gradečki kmetovi pri odlasku na polja izvan gradskih zidina. Puteljak je s vremenom postao važna prometna veza s naseljem ispod gradskih zidina.

Veseli i raspjevani berači u šestoj brzini, uz koju ukradenu bobicu za osvježenje, te gazde koji od ranog jutra jednim okom prate berbu i radnike, a drugim prešanje, pa i beračku logistiku, odnosno brentaše... Berba grožđa polako se privodi kraju, a malo je reći da su vinogradari i vinari strepili nakon dugotrajne suše     Berba je ove godine u nekim dijelovima Hrvatske počela puno ranije nego inače, ponegdje već sredinom kolovoza. Unatoč očekivanim manjim prinosima zbog dugotrajne suše, vinogradari gotovo jednoglasno poručuju da je grožđe zdravo te da će vino biti i slađe i kvalitetnije, zahvaljujući nedavnoj kiši koja je ublažila gubitke. Šećera u bobicama ima dovoljno i količine kiseline su primjerene. No, s druge strane, nezaobilazan rast troškova zasigurno će utjecati na poskupljenje vina.

Porasli troškovi proizvodnje

I u Istri je berba krenula desetak dana ranije nego prijašnjih godina, a Elvis Visintin, glavni enolog vinarije Capo u istarskoj Općini Brtonigla, očekuje 20 posto manje uroda. Riječ je o maloj istarskoj vinariji sa 7,5 hektara vinograda na tri položaja, a koja godišnje u optimalnim uvjetima proizvede, prema navodima na njihovoj web stranici, 38.000 litara vina. 'Vino će ove godine biti kvalitetnije zato što se skupilo više šećera, a uz to je grožđe dozrijevalo u gotovo pa optimalnim uvjetima jer je prije berbe ipak palo nešto kiše, loza se oporavila i nastavila sazrijevati. Možemo očekivati da će malvazija imati više alkohola nego prijašnjih godina', kaže Visintin. Nezaobilazna tema je poskupljenje vina, a ono je, kaže naš sugovornik, sigurno i nezaobilazno i to ne samog zbog manjeg uroda, što je samo po sebi prirodna pojava, već i zbog povećanja troškova proizvodnje. Znatno je poskupio plavi dizel, skočile su cijene električne energije, poskupjela su gnojiva, pa i ona ekološka, koja koristi vinarija Capo, a i sredstva za zaštitu bilja od bolesti i insekata, kao i etikete te staklena i kartonska ambalaža. 'Produžio se i rok dobave. Danas svjedočimo nečemu što ranije nismo mogli zamisliti – ako želite nabaviti neki repromaterijal, koji bi vam inače stigao za sedam do 10 dana, sada na njega morate čekati i po mjesec i pol, ako uopće dođe. Uz sve to, poskupjela je radna snaga, koju je teško naći, tako da problem više nije samo u cijeni. To nas sve stišće i morat ćemo dići cijene vina. Cijenu formiraju i ponuda i potražnja, a ponuda će ove godine biti manja zbog manjih prinosa. Tek trebamo vidjeti što će biti s potražnjom jer prije svega ovisimo o turističkoj sezoni', kaže Visintin. U vinariji Capo prerađuju grožđe od kojeg prave istarsku malvaziju, chardonnay, pinot sivi, sauvignon bijeli, muškat žuti, pinot crni, cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot, a dio je rastao u mladim vinogradima zasađenima ove i prošle godine.

Visintin nam, naime, pojašnjava da su morali obnoviti stare vinograde oboljele od zlatne žutice, najopasnije bolesti vinove loze u Europi. Iskoristili su stoga sredstva iz programa Ministarstva poljoprivrede za obnovu vinograda kako bi raskrčili stare i zasadili mlade nasade. Vinogradari očekuju da će poskupjeti i grožđe, a neki vinari kupovat će ga zbog ovogodišnjeg manjeg uroda i poskupljenja repromaterijala. Tako bi za kilogram grožđa trebalo izdvojiti od četiri do osam kuna, što je dvije kune skuplje nego prijašnjih godina.

Smanjenje prinosa za 15-25 posto

U Slavoniji, točnije u feričanačkim vinogradima vinarije Enosophia, u kojima je berba krenula znatno ranije nego inače, suša je pridonijela bržem dozrijevanju i nešto slabijim prinosima. Zbog toga se može očekivati viša kvaliteta pojedinih vina. Vinovu lozu inače uzgajaju na 165 hektara vinograda na osam lokaliteta, a lani su ubrali 850 tona grožđa. No ove godine situacija je nešto drugačija. Prema dosadašnjim saznanjima i okvirnoj procjeni, očekuje se smanjenje prinosa za 15 do 25 posto na pojedinim položajima. Specifičnost berbe u feričanačkom vinogorju je ta da se velika većina grožđa i dalje bere ručno, bez obzira na karakteristike sorti, a način branja bobica utječe i na kakvoću proizvedenog vina. Glavni enolog Martin Kovačević ustvrdio je da 'ovogodišnja berba neće utjecati na kvalitetu jer se grožđe bere u optimalnim parametrima za pojedini proizvod'. 'Berba je ranija jedino što se tiče vremenskog perioda na koji smo navikli, ali grožđe je spremno, odnosno tehnološki zrelo', rekao je Kovačević, dodajući da su podrumi spremni te da su u vinariji zadovoljni time kako je krenula prerada. Berbu su započeli sortom chardonnay za bazu za pjenušac, nastavili pinotom crnim te frankovkom. Već godinama u berbu uključuju mnoge mlade berače i nezaposlene s područja istočne Slavonije koji su u potrazi za sezonskim poslom, pa tako nemaju problema s radnom snagom. Pojedini berač ubere između 500 i 1000 kilograma, a budući da će berba u Feričancima trajati oko 25 radnih dana, iz vinarije ističu da se pretežito sušna godina neće znatno odraziti na poslovanje. Kažu i da postoji mogućnost korekcija cijena određenih kategorija vina. 'Zbog povećanja cijena repromaterijala i same proizvodnje pratit ćemo situaciju na tržištu vina i reagirati prema potrebi', kažu nam iz Enosophije.

Najviši stupanj predikatnih vina