Maraštinato lokalna odmiana białych winogron z wybrzeża Dalmacji. Powszechnie uprawiana we wszyskich regionach Dalmacji – z wyjątkiem Istrii – znana jest pod wieloma nazwami, na wyspie Kreas jako krizol, a gdzie indziej także jako rukatac, đurđevina, kačebelić, kače-debić, kukuruz, mareština czy marinkuša. Analiza DNA wskazała że jest bardzo blisko spokrewniona z włoską odmianą Malvasia del…

Bungurova je vinarija smještena u pogonu nekadašnje pekare, prvo je grožđe preradila 2012.g., a po tehnološkoj opremljenosti i kapacitetu je najveća i najsuvremenija vinarija u Zadarskoj županiji, čak veća od one “Badelove” u Benkovcu, te druga po veličini u Dalmaciji. U stotinu inox bačava s duplim stijenkama i suvremenim sustavom kontrole temeprature vina, u kojima vino dozrijeva, može odjednom stajati oko 500.000 litara vina. Lani je “Vinarija Biograd” preradila oko 200 tona crnog i 100 tona bijelog grožđa, od čega je dobiveno oko 100.000 litara crnih i 60.000 litara bijelih vina. Sorte za koje se Bungur odlučio su cabernet suvignon, shyraz i merlot od crnih te mareština i debit od bijelih vina.

S obzirom da je 2013.g proizvedena otprilike ista količina vina kao i 2014. i zato što ova vina traže odležavanje od jedne do tri godine, bačve “Vinarije Biograd na moru” s gotovo u cijelosti popunjene iako palete s boteljama još od lani iz Biograda odlaze distributerima vina u Belgiju, Nizozemsku, Poljsku, Češku, Njemačku i Veliku Britaniju. Nove etikete vina iz ove vinarije prepoznali su i zadarski ugostitelji pa se Bungurova vina mogu naći u nizu zadarskih boljih restorana.

Bungur je u pogon uložio tri milijuna EUR-a vlastitih sredstava, bez kredite i ne koristeći državne poticaje. Tvrdi da je mogao proći s puno manjim ulaganjem za iste količine da je koristio stariju tehnologiju. Angažirao je, međutim, nekoliko stranih tehnologa vinarstva, te enologe i someliere, da bi instalirao najsuvremeniju tehnologiju i dobio vrhunske proizvode. Cijela linija proizvodnje vina odvija se bez prisustva kisika za bijela vina, kako bi se izbjegla oksidacija u bilo kojoj fazi proizvodnje, te uz korištenje mikrooksidatora u proizvodnji crnih vina.

Prerada grožđa starta u moćnom zatvorenom mlinu kapaciteta 7,5 tona grožđa na sat, prerada crnog grožđa nastavlja se u dva vinifikatora od 15.000 i 10.000 litara, te završava u bačvama za filtriranje i odležavanje vina. Zapravo, proces proizvodnje je gotov te nakon dvije godine sazrijevanja vina, u punionici, liniji za pranje, punjenje plinom pa vinom, čepljenje i etiketiranje boca kojojoj je kapacitet 3.200 botilja na sat. Toliko, da bi i drugi vinari zadarskog i biogradskog mogli koristiti ovu liniju praktično cijelu godinu.

“Vinarija Biograd na moru” zapošljava pet djelatnika, naravno u sezoni prerade znatno više, a na čelu tima je enologinja Ana Teskera, dok se o svemu u halama i podrumima vinarije brinu podrumari Ante Burčul i Mate Kvartuč.

Bungur svoja vina prodaje u buteljama po cijeni od 40 kn plus PDV i tvrdi da je to realna cijena za kvalitetu vina koju je u svom pogonu dobio. Do sada još nije sudjelovao na domaćima smotrama i natjecanjima vina i vinara, da za sada i ne namjerava ali je lani na londonskom festivalu vina njegov merlot ušao među osam najboljih na svijetu, a cabernet sauvignon našao se među 25 najboljih. Međutim, Bungur je uvjeren da će vinarski svijet njegova vina proizvedena u Biogradu tek početi upoznavati.