#fakultet

Svetosavska svečanost i promocija magistara tehničkih nauka, specijalista i master inženjera na FTN u Novom Sadu

Fakultet tehničkih nauka je 27. januara 2022. godine tradicionalno je upriličio Svetosavsku svečanost i promociju magistara tehničkih nauka, specijalista i master inženjera. Svečanost je održana uz poštovanje svih epidemioloških mera.

Na samom početku svečanosti, sve prisutne pozdravio je dekan Fakulteta tehničkih nauka, prof. dr Srđan Kolaković a nakon njega i rektor Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Dejan Madić.

Svetosavska nagrada izuzetnom studentu Fakulteta tehničkih nauka za školsku 2020/2021. godinu dodeljena je Milici Škipina koja je završila osnovne i master akademske studije na studijskom programu računarstvo i automatika sa prosečnom ocenom 10.

Novčanom nagradom, diplomom i prikladnom knjigom nagrađeni su i master inženjeri koji su u ovoj promociji imali najviši prosek u okviru oblasti svojih studija.

Velika nam je čast što je jedna od promovisanih bila i prof. dr Vesna Turkulov koja je Ukazom o odlikovanjima koje je potpisao predsednik Republike Srbije, dobitnica zlatne medalje za zasluge u borbi protiv korona virusa.  Prof. Turkulov je na Fakultetu tehničkih nauka, na Departmanu za industrijsko inženjerstvo i menadžment, uspešno završila specijalističe akademske studije na modulu Menadžment u zdravstvu.

Pohađanje određene škole ili fakulteta nekad je ispunjenje sna, osobito ako se nakon toga osoba zaposli u željenom području i radi posao koji je oduvijek željela. Nažalost, nekad to nije moguće iz zdravstvenih razloga i puno je bolje otkriti to na vrijeme. Svake godine tisuće učenika i studenata upisuje željene srednje škole i fakultete. Iako za većinu tih obrazovnih ustanova nije potreban liječnički pregled, odnosno zadovoljenje određenih medicinskih preduvjeta, postoje zanimanja, odnosno škole i fakulteti za koje je to ipak potrebno.

Pregled za upis u srednje škole i fakultete obavlja se kako bi se utvrdilo zdravstveno stanje osobe i njezinu sposobnost za određeno zanimanje. Ovaj pregled speficično je potreban za određena zanimanja, kao što su primjerice kineziološki fakultet, ili pak, studij radiološke tehnologije. To su samo neka od zanimanja za koje su potrebi određeni zdravstveni uvjeti kako bi se obavljala. Najgore moguće što se može dogoditi je da se osoba školuje za određeno zanimanje, a zatim se utvrdi zdravstveni nedostatak ili bolest zbog kojih nije moguće tu djelatnost obavljati (primjerice, epilepsija kod profesionalnih vozača). Zahvaljujući pregledu za upis u srednju školu ili na fakultet, na vrijeme se može utvrditi postoje li neke zdravstvene kontraindikacije ili je osoba potpuno zdravstveno spremna za školovanje i obavljanje djelatnosti za koju se školuje.

Što obuhvaća pregled za upis u srednju školu ili fakultet?

Važno je naglasiti kako zdravstveni pregled ne mora nužno biti jednak za svaki strukovnu školu, odnosno fakultet, te da je ovu informaciju najbolje provjeriti s dotičnom srednjom školom/fakultetom. Sukladno tome, postoji obavezni dio pregleda koji se uvijek obavlja te dodatni pregledi koji ovise o tipu srednje škole ili fakulteta.

Obavezni dio pregleda sadržava:

• pregled vida • testiranje plućnih funkcija (spirometrija) • pregled specijalista medicine rada i sporta • elektrokardiogram (EKG)

Ovisno o srednjoj školi i fakultetu, liječnički pregled za upis također može sadržavati:

• pregled sluha • laboratorijska analiza krvi i urina • psihološko testiranje • audiometrija • dinamometrija

Prije dolaska na pregled obavezno je ponijeti osobnu i zdravstvenu iskaznicu te, ukoliko imate, medicinsku dokumentaciju; naočale ili leće ukoliko ih nosite, te potvrdu od vašeg obiteljskog liječnika.

Sam pregled je bezbolan, ne traje pretjerano dugo, a omogućit će vam upisivanje željene škole ili fakulteta ako se utvrdi da ste zdravstveno sposobni za to. Djelatnici medicine rada obučeni su da pregled obave brzo, temeljito i efikasno kako biste po završetku istoga točno znali na čemu ste, odnosno zadovoljavate li zdravstvene uvjete za upis u željenu srednju školu ili na fakultet.

Slika: Sigmund, Unsplash

Početkom pandemije Covid-19, svi smo bili prisiljeni na neku vrstu prilagodbe, pa su tako Zoom i Microsoft Teams zamijenili nastavu u prostorijama škola, pa tako i fakulteta.

Kao i svaki početak, prilagodba na nastavu online išla je sporo i klimavo, većina studenata preferira nastavu uživo, ili tvrde kako im je teže pratiti nastavu online, te mnogi tvrde kako nisu usvojili znanje onoliko koliko bi ga usvojili da slušaju predavače uživo.

Uz sve to, ipak postoje i razlozi zašto ne bi trebalo potpuno isključiti mogućnost slušanja predavanja online.

Za početak, studenti koji nemaju stalno mjesto bivališta na lokaciji fakulteta, moraju osim potencijalnih troškova koje im nosi sam fakultet ( knjige, ovisno o fakultetu školarina, pribor potreban za nastavu ) razmišljati i ubrojiti troškove puta do grada u kojem studiraju, te troškove privremenog smještaja. Covid-19 imao je utjecaj na većinu ljudi i financijski - iako su možda ti isti studenti imali stalni smještaj, treba se uzeti u obzir kako im treba dulji period za financijski oporavak, te bi na ispite i/ili nastavu, trebali imati mogućnost spajanja online.

Mnogi su studenti radi pandemije ostali bez studentskih poslova, kojima su plaćali same troškove za fakultet.

Neki su studenti pak pronašli prakse te, ako rade u struci za koju uče, i ako im fokus može biti dovoljno usmjeren i na fakultet - zašto ne bi odabrana predavanja pratili online, ako taj dan rade, ako im taj posao nudi isto neko znanje korisno za struku?

No nije ni sve u financijama, poslovima i osobnim odabirom prioriteta.

U veljači 2020. godine, na portalu studentski.hr objavljen je članak o mentalnom zdravlju studenata u Hrvatskoj.

Istraživanja su pokazala kako stopa studenata koji pate od depresije u Hrvatskoj raste, te da od nje pati 1 od svakih 5 studenata.

"Osim depresije, studenti pate od tjeskobe i anksioznosti, a nerijetko se okreću i ovisnostima. Od pretjerane konzumacije alkohola pati 20,37% studenata, a od poremećaja osobnosti 17,68%. Budući da je očuvanje mentalnog zdravlja zbog mnogih stresora u studentskom životu dosta teško, izuzetno je važno osvijestiti simptome mentalnih bolesti te prepoznati kada je vrijeme za traženje stručne pomoći."

studentski.hr

Iako je jasno da je za mentalno zdravlje bitna i socijalizacija, bitno je i uzeti u obzir i one kojima na neke dane to jednostavno odmaže.

Studenti koji pate od napadaja panike, anksioznosti, epilepsije, te bilo kojeg drugog oblika mentalne bolesti - neke dane jednostavno možda žele provesti u okolini u kojoj se osjećaju najsigurnije, što nije nužno u prostorima fakulteta.

Ovaj članak ne nudi izravno rješenje, niti sigurno nabraja sve argumente za ili protiv online nastave,no izaziva nas da si postavimo pitanje koliko je pametno istu zanemariti kao opciju, zanemariti dobro koje je nekima pružila, te nas tjera da se pitamo - zašto ne zadržati mogućnost online nastave i koristiti je kao pokazatelj koliko obrazovni sistem može biti napredan i dostupan sve većem broju ljudi.

Nina Vresnik

Prvi put u istoriji Novog Sada FTN ugostio aktivnog kosmonauta koji je održao predavanje za studente

Kosmonaut Sergej Kud-Sverčkov je 23.6.2021. godine održao predavanje na Fakultetu tehničkih nauka kako bi aktuelnim i budućim studentima preneo svoje iskustvo sa MSS Ekspedicije 63/64 sa koje se, nakon 185 koje je proveo u orbiti kao inženjer leta, upravo vratio. Srbija je prva destinacija na koju se gospodin Sergej uputio vrativši se sa svoje višemesečne ekspedicije koju je započeo ukrcavši se na Međunarodnu svemirsku stanicu 14. oktobra 2020. godine. Ovo predstavlja prvu posetu jednog aktivnog kosmonauta Novom Sadu i samim tim i Fakultetu tehničkih nauka, a u Srbiji je ovakva poseta poslednji put realizovana pre 52 godine.

Pored gospodina Kud-Sverčkova, predavanja su održale i Anastasija Stepanova, istraživač i budući kosmonaut koji se priprema za daleko putovanje na Mars, kao i Alena Kusmenko, osnivač dobrotvorne organizacije UNITY iz Rusije.

Događaj, koji je održan u Svečanoj sali FTN-a, pratilo je ukupno preko 300 studenata, profesora i maturanata zahvaljujući prenosu uživo koji je organizovan putem platforme MS Teams. Goste je dočekao dekan prof. dr Rade Doroslovački koji je u ime Fakulteta tehničkih nauka izrazio veliko zadovoljstvo što je ruska delegacija izdvojila vreme da našim studentima i profesorima prenese svoje jedinstveno iskustvo i znanje, nakon čega je gostima ukratko predstavio Fakultet. Studentima se obratila i gospođa Draginja Vlk, odbornica Skupštine Grada Beograda, a događaju je prisustvovala i gospođa Adrijana Mesarović, članica gradskog veća za budžet, finansije i investicije Grada Novog Sada.

Ovom prilikom kosmonaut Sergej je podelio iskustva sa svoje ekspedicije i objasnio ulogu koju je imao kao inženjer leta, a učesnici događaja mogli su da pogledaju i video koji je sam snimao tokom boravka u orbiti u Sojuz MS-17 svemirskoj letelici zajedno sa ruskim kosmonautom Sergejem Ružikovim, komandirom Sojuz MS svemirske letelice, i NASA astronautom Ketlin Rubins. Takođe, izneo je i detalje sa svojih višegodišnjih priprema koje su uključivale i aktivnosti poput skakanja padobranom, ronjenje, treniranje različitih načina preživljavanja u pustinji i planinama. Studente je posebno iznenadilo što je kao najznačajniji element treninga za odlazak u svemir gospodin Sergej naveo učenje kroz posvećeno čitanje različitih uputstava sa kojim se čitava priprema i započinje. Prema njegovom mišljenju, inženjerstvo je najinteresantnija profesija zahvaljujući kojoj se kreira i inovira svet i sa tim u vezi je budućim inženjerima pružio savet da uče što više kako bi bili što bolji, ako ne i među najboljima, bez obzira za koju su se inženjersku oblast opredelili.

Kosmonaut Kud-Sverčkov biće proglašen za narodnog heroja Ruske Federacije i ukupno je 124. ruski kosmonaut za tačno 60 godina od kada je prvi čovek, Jurij Gagarin, u svemirskoj letelici otputovao u svemir.

Buduća kosmonautkinja i istraživač pri Ruskoj akademiji nauka Anastasija Stepanova je u okviru svog predavanja govorila o toku priprema na Zemlji pre upućivanja u kosmos. Prisutni su imali priliku da čuju mnogobroje zanimljivosti kroz istoriju, od prvog odlaska čoveka u svemir, preko prvog eksperimenta koji je počeo 1967. godine pod nazivom „Godina zvezdanih letova“  koji je simulirao let kao vid pripreme kosmonauta. Takođe, gospođa Stepanova je detaljno objasnila zašto je za čovečanstvo interesantan upravo Mars. Kao primarni razlog navela je  mogućnost da se pronađu ostaci života zbog uslova koji vladaju na ovoj planeti. Govorila je i o međunarodnim ekperimentima u kojima je sama učestvovala u okviru kojih su se simulirali kosmički uslovi u kojima bi naučnici istraživali oblike života na Marsu, ali i izučavale najadekvatnije fizičke i psihološke pripreme ljudskog organizma za odlazak izvan granica Zemljine atmosfere.

Prisutni su imali mnogobrojna pitanja za goste, a dvoje ruskih kosmonauta su do detalja objasnili ulogu i značaj različitih inženjerskih struka bez kojih ne bi ni bilo moguće istraživanje svemira i pronalaženje rešenja za različite specifične probleme poput izrade svemirskih stanica, pronalaženja jedinstvenih materijala, simulacije letova u kosmos i uslova na Marsu, uključivanja u naučne eksperimente, itd.

Nakon ovih izlaganja, osnivač međunarodne dobrotvorne organizacije UNITY Alena Kusmenko predstavila je humanitarne projekte ove organizacije osnovane u Ruskoj Federaciji koji su posvećeni širenju art terapije i drugih praksi za unapređenje kvaliteta života onkoloških pacijenata širom Rusije i sveta. Organizacija Unity objedinila je ciljeve Roskosmosa i NASA i ambasadori ove organizacije su aktivni kosmonauti obe organizacije među kojima su upravo i Sergej Kud-Sverčkov i Anastasija Stepanova.

Sergej se tokom boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici upoznao sa svemirskim odelom „Sanjar“ koji su oslikali onkološki pacijenti u 10 zemalja i 20 gradova uključujući i Beograd. Time se, posle 60 godina od postojanja kosmičkih projekata, prvi put nešto iz Srbije našlo u svemiru a to su crteži (želje) srpske dece obolele od raka. Ovaj projekat je realizovan zahvaljujući saradnji Unity-a i Roskosmosa u aprilu 2021. godine, a na projektu su učestvovali Pošta Srbije kao društveno odgovorna kompanija, Nurdor organizacija i Institut za onkologiju.

Želju da studira FTN u Novom Sadu izrazilo 2.900 maturanata!