Apokaliptično izvješće agencije EU-a: Najavljuju suše, poplave, požare i malariju
Europa će se ovoga ljeta suočiti s jačim, duljim i češćim toplinskim valovima, kao i sa sušama, poplavama i požarima, a sve to ugrožava prirodu, zdravlje ljudi i gospodarstvo, upozorila je danas Europska agencija za okoliš (EEA) U južnoj Europi moglo bi biti više od 60 ljetnih dana, tijekom kojih bi uvjeti bili opasni po zdravlje ljudi, što znači više smrti i hospitalizacija, posebice starijih i bolesnih, ako se ne provedu mjere prilagodbe. 'Toplinski valovi najsmrtonosniji su ekstremni vremenski događaji u Europi, a sve veća ranjivost europskog stanovništva zbog starenja i urbanizacije zahtijeva hitnu akciju kako bi se spriječio gubitak života', priopćila je EEA. U većem dijelu Europe predviđaju se i veće količine oborina, što će uzrokovati poplave, osobito u sjeverozapadnim i središnjim dijelovima kontinenta. EEA podsjeća da su poplave od 1980. do 2021. prouzročile štetu od gotovo 258 milijardi eura te da taj iznos svake godine u prosjeku raste za više od dva posto. Više od polovice Europe od 2018. godine pogođeno je ekstremnim sušama i zimi i ljeti, a prošle godine one su znatno smanjile prinose kukuruza, soje i maslina. 'Još jedna suha zima ne sluti na dobro za ovo ljeto i izgledi su pesimistični. Izuzetno suha i topla zima značila je nizak snježni pokrivač i rezultirala je niskom vlagom u tlu, niskim protokom rijeka i nižom količinom vode u akumulacijama u većem dijelu južne i zapadne Europe', prenosi N1 Srbija objavu EEA. Agencija upozorava da dugoročne klimatske projekcije pokazuju da će južni i središnji dijelovi Europe u ovom stoljeću postati još sušniji i topliji - s razornim posljedicama za poljoprivredni sektor. Očekuje se da će ukupni ekonomski gubici u svim gospodarskim sektorima povezani sa sušom porasti do kraja stoljeća sa sadašnjih devet milijardi eura godišnje na 25 milijardi eura, uz porast temperature od 1,5 stupnjeva. Procjene su da bi pri globalnom zatopljenju od dva stupnja gubici bili 31 milijardu eura godišnje, a u slučaju povišenja globalne temperature za tri stupnja - 45 milijardi eura. Suha i vrlo duga topla razdoblja s jakim vjetrovima utjecala su i na širenje i utjecaj požara. Šumskih požara najviše je bilo na jugu Europe, no sve ih je više u srednjoj, pa i sjevernoj Europi. Prema najlošijem scenariju, južna Europa, posebice Pirinejski poluotok, doživjet će značajno povećanje broja dana s velikom opasnošću od požara. Broj ljudi koji žive blizu divljine i izloženi su riziku od požara najmanje 10 dana godišnje povećao bi se za 15 milijuna u slučaju porasta globalne temperature od tri stupnja. Također, EEA upozorava da toplija klima nosi rizik da se endemske i invazivne životinjske vrste koje prenose bolesti mogu proširiti sjevernije ili na veće nadmorske visine nego što je to dosad bio slučaj. Također se predviđa povećanje klimatske pogodnosti za tigraste komarce, koji prenose virus denga groznice, u velikim dijelovima kontinenta, posebice u zapadnoj Europi, koja bi do kraja stoljeća mogla postati žarište komaraca. Malarija bi se također mogla ponovno pojaviti u Europi zbog široke rasprostranjenosti komaraca koji prenose virus. Povećana količina oborina i prisutnost stajaće vode stvara više staništa za njih, a više temperature povećavaju stopu uboda komaraca i razvoj parazita Plasmodium koji uzrokuje malariju. EEA je pokrenula novu web stranicu u želji da objasni najveće klimatske promjene povezane s vremenom, s interaktivnim i kartama za istraživanje informacija o toplinskim valovima, poplavama, sušama i požarima koji su se već dogodili, što očekivati i koliko smo spremni suočiti se s time. 'Cilj je pružiti ažurne informacije i podatke kako bi se podigla svijest među donositeljima odluka i javnosti o hitnoj potrebi rješavanja klimatskih promjena i podržati vladine napore u provedbi mjera za ublažavanje klimatskih promjena i pripremi društva', rekla je EEA. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article
