#poplave

Europa će se ovoga ljeta suočiti s jačim, duljim i češćim toplinskim valovima, kao i sa sušama, poplavama i požarima, a sve to ugrožava prirodu, zdravlje ljudi i gospodarstvo, upozorila je danas Europska agencija za okoliš (EEA)     U južnoj Europi moglo bi biti više od 60 ljetnih dana, tijekom kojih bi uvjeti bili opasni po zdravlje ljudi, što znači više smrti i hospitalizacija, posebice starijih i bolesnih, ako se ne provedu mjere prilagodbe.   'Toplinski valovi najsmrtonosniji su ekstremni vremenski događaji u Europi, a sve veća ranjivost europskog stanovništva zbog starenja i urbanizacije zahtijeva hitnu akciju kako bi se spriječio gubitak života', priopćila je EEA. U većem dijelu Europe predviđaju se i veće količine oborina, što će uzrokovati poplave, osobito u sjeverozapadnim i središnjim dijelovima kontinenta. EEA podsjeća da su poplave od 1980. do 2021. prouzročile štetu od gotovo 258 milijardi eura te da taj iznos svake godine u prosjeku raste za više od dva posto. Više od polovice Europe od 2018. godine pogođeno je ekstremnim sušama i zimi i ljeti, a prošle godine one su znatno smanjile prinose kukuruza, soje i maslina. 'Još jedna suha zima ne sluti na dobro za ovo ljeto i izgledi su pesimistični. Izuzetno suha i topla zima značila je nizak snježni pokrivač i rezultirala je niskom vlagom u tlu, niskim protokom rijeka i nižom količinom vode u akumulacijama u većem dijelu južne i zapadne Europe', prenosi N1 Srbija objavu EEA. Agencija upozorava da dugoročne klimatske projekcije pokazuju da će južni i središnji dijelovi Europe u ovom stoljeću postati još sušniji i topliji - s razornim posljedicama za poljoprivredni sektor. Očekuje se da će ukupni ekonomski gubici u svim gospodarskim sektorima povezani sa sušom porasti do kraja stoljeća sa sadašnjih devet milijardi eura godišnje na 25 milijardi eura, uz porast temperature od 1,5 stupnjeva. Procjene su da bi pri globalnom zatopljenju od dva stupnja gubici bili 31 milijardu eura godišnje, a u slučaju povišenja globalne temperature za tri stupnja - 45 milijardi eura.     Suha i vrlo duga topla razdoblja s jakim vjetrovima utjecala su i na širenje i utjecaj požara. Šumskih požara najviše je bilo na jugu Europe, no sve ih je više u srednjoj, pa i sjevernoj Europi. Prema najlošijem scenariju, južna Europa, posebice Pirinejski poluotok, doživjet će značajno povećanje broja dana s velikom opasnošću od požara. Broj ljudi koji žive blizu divljine i izloženi su riziku od požara najmanje 10 dana godišnje povećao bi se za 15 milijuna u slučaju porasta globalne temperature od tri stupnja. Također, EEA upozorava da toplija klima nosi rizik da se endemske i invazivne životinjske vrste koje prenose bolesti mogu proširiti sjevernije ili na veće nadmorske visine nego što je to dosad bio slučaj. Također se predviđa povećanje klimatske pogodnosti za tigraste komarce, koji prenose virus denga groznice, u velikim dijelovima kontinenta, posebice u zapadnoj Europi, koja bi do kraja stoljeća mogla postati žarište komaraca. Malarija bi se također mogla ponovno pojaviti u Europi zbog široke rasprostranjenosti komaraca koji prenose virus. Povećana količina oborina i prisutnost stajaće vode stvara više staništa za njih, a više temperature povećavaju stopu uboda komaraca i razvoj parazita Plasmodium koji uzrokuje malariju. EEA je pokrenula novu web stranicu u želji da objasni najveće klimatske promjene povezane s vremenom, s interaktivnim i kartama za istraživanje informacija o toplinskim valovima, poplavama, sušama i požarima koji su se već dogodili, što očekivati ​​i koliko smo spremni suočiti se s time. 'Cilj je pružiti ažurne informacije i podatke kako bi se podigla svijest među donositeljima odluka i javnosti o hitnoj potrebi rješavanja klimatskih promjena i podržati vladine napore u provedbi mjera za ublažavanje klimatskih promjena i pripremi društva', rekla je EEA. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

Poplave su pogodile i susjednu Srbiju. Pripadnici MUP-a Srbije, zbog posljedica oborina, intervenirali su na području grada Novog Sada. Vatrogasci-spasioci evakuirali su dvije osobe s krova poplavljenog automobila u Partizanskoj ulici u i još jednu osobu u Koceljevi, gdje je poplavljeno više objekata.   Trenutno nema životno ugroženih, no prema medijskim izvještajima, u poplavama je ozlijeđeno nekoliko ljudi. Pripadnici Sektora za izvanredne situacije angažirani su na crpljenju vode iz podrumskih prostorija u Rumi, u mjestu Čerević, Žablju, Sremskim Karlovcima te Zrenjaninu.         Jedan Novosađanin je ugrozio svoju sigurnost vozeći ravno u duboku vodu. Iako je vidio kako mu hauba automobila nestaje iz vida, nije imao namjeru stati.   Po cijelom gradu ljudi su zaglavljeni, a osim pripadnika MUP-a u akciju spašavanja uključili su se i sugrađani. Dnevno.hr Read the full article

  Najmanje devetero ljudi je poginulo, a nekoliko njih se vodi kao nestalo nakon što olujna kiša zahvatila sjevernu talijansku regiju Emiliju-Romagnu izazvavši poplave i klizišta. Evakuirano je oko 10.000 ljudi, a neke građane su s krovova morali spašavati helikopteri     Vlasti navode da se 14 rijeka izlilo iz korita, poplavivši 23 grada. Gradonačelnik Ravenne je rekao da je njegov grad sada neprepoznatljiv. Velika nagrada Formule 1 koja se trebala održati ovaj vikend u Imoli, mjestu blizu mnogih najteže pogođenih područja, otkazana je u pokušaju da se smanji pritisak na hitne službe i spriječi ljubitelje utrka da se okupe u pogođenoj regiji. “Suočeni smo s katastrofalnim događajima koji vjerojatno dosad nisu viđeni”, rekao je novinarima predsjednik regije Emilije-Romagne Stefano Bonaccini. “Izuzetne količine kiše pale su na tlo koje ih više nije u stanju apsorbirati.” Najmanje jedan most u blizini grada Bologne se srušio, neke ceste su oštećene, a mnoge željezničke usluge su obustavljene. Registrirano je oko 120 klizišta, piše N1. Cesena, abitanti a nuoto: strada diventa un fiume #Cesena #EmiliaRomagna #alluvione #localteam pic.twitter.com/y4MbHznjwb — Local Team (@localteamtv) May 16, 2023 Poplave su uslijedile nakon višemjesečne suše koja je isušila zemlju smanjivši njenu sposobnost upijanja vode i pogoršavši utjecaj poplava, rekli su meteorolozi. Blatnjava voda tekla je kroz povijesne centre Faenze, Cesene i Forlija zapljuskujući krovove parkiranih automobila, potapajući neke trgovine i tjerajući mještane da bježe na najviše katove svojih domova. Ravenna je neprepoznatljiva zbog štete koju je pretrpjela. Ministar Musumeci rekao je da je u nekim dijelovima regije u dan do dan i pol palo između 200 mm i 500 mm kiše, u usporedbi s prosječnom godišnjom količinom oborina od 1000 mm. Tportal.hr Foto : Regione Emilia-Romagna Read the full article

8.59 Situacija nije alarmantna u Pokupskom, javlja N1. Najveći problemi s bujicama se očekuju noćas i sutra. Kupa raste. Poplavljenih kuća nema, samo jedno dvorište, i to ono vatrogasnog zapovjednika. 'Noćas i ujutro se očekuju najveći problemi. Pumpa nam je krepala, moramo je popraviti. Kritična visina Kupe je već sad, 710 cm', rekao je Stjepan Turković, predsjednik DVD-a Pokupsko. 8.50 Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije je objavio mjere za sprečavanje nastajanja i širenja zaraznih bolesti među stanovnicima na zaraženom području. Vodu za piće valja koristiti isključivo iz vodovoda ili onu koja je flaširana, upozorili su. Ne treba konzumirati hranu koja je bila u doticaju s poplavljenom vodom ili koja se otopila uslijed nedostatka električne energije. Treba konzumirati hranu koja je pakirana ili dobro termički obrađena i konzerviranu, naveli su iz Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije. Podsjetili su i na važnosti provođenja osnovne higijene tijela. Tportal.hr Foto HVZ Read the full article

U posljednja 24 sata zbog obilnih kiša dodatno je otežano stanje na području zapadne Bosne, gdje se izlijeva sve više rijeka i vodotoka zbog čega je poplavljeno više desetaka obiteljskih kuća i objekata, a hitne službe doslovno nisu mogle pomoći zbog velike količine vode.     Prema podacima Civilne zaštite Unsko-sanske županije, zabilježeno je 50-tak litara padalina po četvornom metru, što je dovelo do porasta vodostaja svih rijeka iznad kritičnih razina, prezasićenosti mnogih kanala za odvodnju oborinskih voda te pojava bujičnih poplava. Posebno je zabrinjavajuće što je visok vodostaj dviju najvećih rijeka Une i Sane. Vodostaj rijeke Sane naglo raste, zbog čega se očekuje izlijevanje iz korita, što bi dodatno otežalo stanje u Sanskom Mostu, gdje je jučer proglašeno stanje prirodne nesreće. Vatrogasne i hitne službe su bile nemoćne u više slučajeva.      "Prigodom nekoliko intervencija, vatrogasci nažalost nisu ni mogli ništa učiniti zbog velike količine vode na terenu", priopćeno je iz Županijskog centra Civilne zaštite Unsko-sanske županije. Stanje je najteže u Kulen Vakufu i Sanskom Mostu, u kojemu je proglašeno stanje prirodne nesreće. Zbog izlijevanja vode onemogućen je prometovanje na nekoliko putnih pravaca. Na području Bihaća je ugroženo više naselja, a tamo je poplavljeno pedeset stambenih i pomoćnih objekata. U tome gradu, koji je i administrativno središte, spasilački timovi Službe civilne zaštite su imali nekoliko evakuacija osoba koje su ostale odsječene zbog poplava.  Mještane i vlasti zabrinjavaju prognoze meteorologa koji najavljuju nastavak obilnih padalina.  Tportal.hr Read the full article

  - Hrvatske vode objavile prognozu: Najviše kiše danas, a idućih sedam dana nestabilno - raste vodostaj Save i Une - najkritičnije je u Hrvatskoj Kostajnici, gdje je proglašeno izvanredno stanje - preporuča se da se voda za piće u Hrvatskoj Kostajnici prokuhava - pada vodostaj Zrmanje u Obrovcu, ali sve će ovisiti o situaciji na Velebitu - sa vodom Zrmanje pomiješale su se fekalije pa se svi poplavljeni prostori u Obrovcu moraju dezinficirati - ministri Tomo Medved i Mario Banožić obišli su Hrvatsku Kostajnicu - ministar unutarnjih poslova Davor Božinović obišao je Obrovac i Gračac - Karlovac se priprema za obranu od poplava, a vrhunac vala očekuju u srijedu - stiglo je upozorenje iz Slovenije, a Hrvatske vode kažu da sutra u Hrvatsku dolazi vodni val iz susjedne države - DHMZ prognozira da će i danas ponegdje biti obilnih oborina, osobito u središnjim i gorskim predjelima 17:28 Zbog visokog vodostaja rijeke Krke prvi su put u povijesti Nacionalnog parka pojedini njegovi dijelovi zatvoreni za posjetitelje.   17.24 Stožer civilne zaštite objavio je aktualno stanje na poplavljenim područjama po županijama. 16:22 U posljednja 24 sata zbog obilnih kiša dodatno je otežano stanje na području zapadne Bosne, gdje se izlijeva sve više rijeka i vodotoka zbog čega je poplavljeno više desetaka obiteljskih kuća i objekata, a hitne službe doslovno nisu mogle pomoći zbog velike količine vode. 15.57 Hrvatske vode objavile su novu prognozu oborina i vodostaja, s posebnim osvrtom na kritične točke. Kiša ne prestaje u poplavljenim područjima… pic.twitter.com/1SJHvyYthX — TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) May 16, 2023 15.28 Una je u Hrvatskoj Kostajnici dosegnula 450 centimetara, što znači da je na razini za proglašenje izvanrednog stanja obrane od poplava. 15.22 Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 u protekla tri dana u sanaciji posljedica poplava zabilježeno je ukupno 280 različitih vatrogasnih intervencija u kojima je ukupno angažirano 858 vatrogasaca sa 340 vatrogasnih vozila. 14.41 Osim što im je nabujala Zrmanja poplavila stambene i poslovne prostore, građani Obrovca sada imaju novi problem. S vodama Zrmanje pomiješale su se fekalije, te Stožer upozorava da građani poplavljene prostore moraju dezinficirati.  14.22 Đuro Župan, vlasnik rafting centra u Obrovcu, otkrio je za N1 kakva je trenutna situacija u tom gradu.     'Prva faza dolazi nekom kraju, ali ne znamo kakvi će biti meterouvjeti, ali ne znamo što će biti večeras što znači da ne možemo isključiti mogućnost daljnih kompromitiranja situacija', kazao je. U gradu je održan sastanak za donošenje hitnih mjera oko čišćenja poplavljenih prostora. 'Imamo akutnu situaciju. Kompromitirani su higijenski uvjeti, fekalije i rezervoari goriva su se pomiješali s vodom i doveli u pitanje funkcioniranje u higijenskom smislu.' 14.14 Reporteri Jutarnjeg pokušali su se probiti od Kostajnice do Dvora na Uni, gdje je situacija također teška. To im nije uspjelo. Jedina prometnica je poplavljena i blokirana, a voda raste iz trenutka u trenutak. U Dvor se zaputio džip HGSS-a s čamcem. Uz to, počeo je još snažniji pljusak, a uvjeti u samoj Kostajnici sve su teži. Vodostaj Une sada je na oko 450 centimetara. Strahuje se da bi u idućih nekoliko sati mogao porasti još dvadesetak. Ubrzano se grade zečji nasipi. Pristup Dvoru na Uni iz Hrvatske je osobnim vozilima moguć samo kroz teritorij BiH. 14.10 Hrvatske vode su objavile najnoviju prognozu po kojoj bi 18. svibnja u šest sati vodostaj Kupe mogao dosegnuti 808 centimetara, a Korane 801 centimetar. 14.02 Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je da su zbog stalnih kiša, ali i zauzetosti građevinske operative, usporeni radovi na izgradnji trajne obrane od poplave u Kostajnici. Poručio je i da će sustav biti dovršen do kraja godine, a financirat će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. "Hrvatska Kostajnica će dobiti prvi moderni montažni sustav obrane od poplave u Hrvatskoj", najavio je Đuroković te objasnio da je taj projekt bio desetak godina u zastoju a tek je prije pet godina, zahvaljujući Vladi, odblokiran.   Konačno se, objasnio je, našlo rješenje s konzervatorima, jer se nikako nije smio "nagrditi pogled prema Uni". Iz tog razloga je isprojektiran nasip s montažno-demontažnim elementima. Pogled neće biti zaklonjen, a u trenucima ugroza od velikih vodostaja, postavljat će se te montažno- demontažne barijere. Tportal.hr Foto : Zadarska zupanija Read the full article