#infekcija

  NORVEŠKA STUDIJA   Antibiotici se daju većini pacijenata koji su primljeni u bolnice s akutnim virusnim infekcijama kako bi se spriječila dodatna bakterijska infekcija, no ova praksa možda ne povećava izglede za preživljavanje, ukazuje novo istraživanje.     Znanstvenici su istraživali učinak korištenja antibiotika na preživljavanje kod više od 2100 pacijenata u norveškoj bolnici između 2017. i 2021. i otkrili su da davanje antibiotika osobama s najčešćim respiratornim infekcija vjerojatno ne umanjuje rizik od smrti unutar 30 dana. Antibiotici su na vrhuncu pandemije bili prepisivani za oko 70 posto pacijenata oboljelih od covida-19 u nekim zemljama, što je možda doprinijelo pojavi patogena otpornih na antibiotike. Novi podaci, koji još uvijek nisu objavljeni u medicinskom časopisu, upućuju na to da postoji "ogromno prekomjerno korištenje antibiotika", rekla je glavna autorica istraživanja Magrit Jarlsdatter Hovind sa Sveučilišta u Oslu. Prekomjerno korištenje antibiotika je pomoglo mikroorganizmima da postanu otporni na mnoge medicinske postupke, što znanstvenici smatraju jednom od najvećih prijetnji za svjetsko zdravlje. Istraživanje se odnosilo na pacijente koji su bili pozitivni na virusne infekcije poput gripe, respiratorni sincicijski virus ili covid-19 dok su oni s bakterijskim infekcijama bili isključeni iz analize. Ukupno je 63 posto od 2111 pacijenata dobilo antibiotike za respiratorne infekcije tijekom njihovog bolničkog liječenja, a unutar 30 dana ih je umrlo 168, od kojih svega 22 nisu koristila antibiotike. Istraživači su otkrili da su oni kojima su prepisani antibiotici tijekom boravka u bolnici imali dvostruko veće šanse da će umrijeti unutar 30 dana od onih koji nisu dobili antibiotike. "Liječnici se moraju usuditi ne davati antibiotike, umjesto da dvoje i daju antibiotike za svaki slučaj", rekla je Hovind. S obzirom na ograničenja retrospektivne studije poput ove, kliničko ispitivanje, koje su Hovind i njene kolege nedavno započeli, nužno je kako bi se točno odredilo treba li davati antibiotike pacijentima primljenima u bolnicu s najčešćim respiratornim infekcijama, dodala je. Tportal.hr Photo by Pietro Jeng Read the full article

Šest do 12 mjeseci nakon zaraze koronavirusom svaki četvrti bivši pacijent pati od dugotrajnih posljedica covida-19, objavili su njemački znanstvenici, a odvojena studija škotskih znanstvenika pokazala je da će dio pacijenata koji je prebolio covid, a ima dugotrajne simptome nakon 12 mjeseci, vjerojatno iste simptome osjećati i nakon 18 mjeseci     Radi se najčešće o kroničnom umoru i iscrpljenosti, teškoćama u koncentraciji i problemima s pamćenjem, što utječe na njihove zdravstvene i radne sposobnosti. Rezultati njemačkog istraživanja provedeni su među 12.000 ljudi od 18 do 65 godina zaraženih koronavirusom u saveznoj pokrajini Baden-Württembergu. Iduće na što su se bivši pacijenti žalili bile su teškoće pri disanju, odnosno kratkoća daha i poremećen osjet mirisa te tjeskoba i depresija. Na svaku od navedenih tegoba žalilo se više 20 posto sudionika studije, objavljene u časopisu The British Medical Journal. "Premda smo znali da postoji takva tendencija, ipak smo se iznenadili kad smo shvatili koliko je puno mladih ljudi koji su inicijalno preboljeli covid bez većih komplikacija podložno riziku od dugog covida", kazao je voditelj istraživanja Winfried Kern sa Sveučilišnog medicinskog centra u Freiburgu. To nam jasno govori, dodao je njegov kolega Raphael Peter sa Sveučilišta u Ulmu, koliki je teret ta bolest ostavila u društvu. Do sličnog su zaključka došli i škotski znanstvenici. Po podacima velike studije čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Communications, a njome je obuhvaćena 33.281 osoba s područja Škotske s pozitivnim rezultatima na covid, dio ih je prijavio simptome nakon 12, odnosno čak i nakon 18 mjeseci. U podskupini od 197 osoba koje su preživjele simptomatske infekcije SARS-CoVa-2 i anketu su ispunile nakon 12 i 18 mjeseci, većina je navela dugotrajne simptome oba puta.     Oporavak je u periodu od 12 mjeseci izostao kod 11 posto osoba, dok se 51 posto pacijenata oporavio djelomično, a 39 posto ih se potpuno oporavilo. Asimptomatska infekcija nije se povezala s dugotrajnim simptomima. No u 31.486 osoba sa simptomatskom infekcijom polovica ih se nije uspjela oporaviti u razdoblju od 6 do 18 mjeseci. Istraživanje utemeljeno na upitniku koji su ispitanici ispunili pokazalo je da se osam posto oboljenih nije oporavilo od bolesti, 47 posto ih se djelomično oporavilo, a 45 posto se u potpunosti oporavilo. "Naša je studija važna jer pridonosi boljem razumijevanju dugog covida u općoj populaciji, a ne samo u onih pacijenata koji su bili hospitalizirani s covidom", rekla je voditeljica studije Jill Pell sa Sveučilišta u Glasgowu. Dugi covid bio je češći u hospitaliziranih i starijih pacijenata, među ženama te onih s postojećim zdravstvenim problemima. Najčešće su pacijenti prijavljivali kratak dah, bol u prsima, preskakanje srca i osjećaj zbunjenosti te "moždane maglice". Najnovije izvješće Instituta za zdravstvenu metriku i procjenu Sveučilišta Washington u Seattleu, objavljeno u Journal of the American Medical Association, pokazalo je da žene čine 63 posto onih s dugotrajnim covidom. Tportal.hr Foto : Pavel Danilyuk Read the full article

View On WordPress

View On WordPress

View On WordPress