#mediteran

U svjetlu nove francusko-talijanske kontroverze oko migranata, Bruxelles se kani boriti protiv ilegalne migracije na središnjem Mediteranu novim akcijskim planom. No, veći izazov bit će zapadni Balkan, vjerojatno najaktivnija ruta prema Europi, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.     Humanitarni brod Ocean Viking sa 234 migranata uključujući 57 djece plutao je gotovo tri tjedna u međunarodnim vodama. Naposljetku je brod pod norveškom zastavom kojim je upravljala francuska nevladina organizacija SOS Méditerranée preusmjeren prema Toulonu u Francuskoj jer mu Rim nije dopustio pristup u talijanske luke. Incident je izazvao diplomatski spor između dviju Italije i Francuske. "Moramo imati na umu da velika većina ljudi koji danas stižu tom srednjomediteranskom rutom ne treba međunarodnu zaštitu", rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson. Mnogi od tih migranata bili su pretežito iz Egipta, Tunisa i Bangladeša i željeli su se zaposliti u EU-u, dodala je. Unija već godinama pokušava postići dogovor o tome kako raspodijeliti migrante i tražitelje azila. Prošli tjedan Europska komisija iznijela je Akcijski plan za središnji Mediteran, predloživši niz mjera za rješavanje izazova na toj ruti. Akcijski plan ima za cilj suzbijanje ilegalne migracije na Sredozemnom moru i jačanje solidarnosti i odgovornosti država članica EU-a. Suradnja sa zemljama podrijetla migranata i tranzitnim zemljama treba biti intenzivirana, iregularne i nesigurne migracije treba obeshrabrivati te predložiti rješenja na području potraga i spašavanja migranata. Komisija je najavila da će slični akcijski planovi biti pripremljeni za migracijske rute na istočnom Mediteranu i zapadnom Balkanu. Po povjerenici Johansson, akcijskim planom želi se i ubrzati primjenu mehanizma solidarnosti, koji je u lipnju ove godine dogovorilo 19 država članica EU-a.     Po tom dogovoru, članice trebaju preuzeti 8000 izbjeglica spašenih na plažama ili kod mediteranskih obala južnih država članica. No spor između Francuske i Italije već ugrožava taj dogovor. Nova desničarska vlada u Rimu radije uopće ne bi dopustila privatnim spasilačkim brodovima s migrantima da pristanu u talijanske luke. Pariz je na to poručio da neće primiti 3500 migranata iz Italije i pozvao je druge članice EU-a da suspendiraju sudjelovanje u europskom mehanizmu relokacije migranata i da usvoje slične mjere.

Pitanje raspodjele izbjeglica

Italija, Grčka, Cipar i Malta zajednički su kritizirale druge države članice što ne čine dovoljno kad je riječ o raspodjeli tražitelja azila. Upozorili su da samo mali dio migranata koji stiže u te četiri zemlje bude relociran po sadašnjem europskom sustavu. Po Komisiji, do sada je samo 117 migranata redistribuirano po dobrovoljnom mehanizmu solidarnosti. Plan poziva da se obećanje o prihvaćanju 8000 migranata ispuni do kraja lipnja 2023. godine. Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je da je za njegovu zemlju mehanizam solidarnosti imao "apsolutno nedovoljne rezultate". Dodao je da druge države nisu spremne preuzeti odgovornost kada su brodovi s gotovo 1000 spašenih migranata danima čekali kod talijanske obale da se odredi u koju će luku pristati. Oprezno je pozdravio plan EU-a i naglasio važnost oživljavanja plana za distribuciju migranata dogovorenog u lipnju. Po mišljenju Španjolske, europske mediteranske zemlje već su dokazale svoju fleksibilnost kad je riječ o provedbi učinkovitih procedura kako bi se pomoglo u suzbijanju iregularnih migracija, poboljšalo vraćanje migranata i osigurala bolja potpora azilnog sustava.

Rekordni broj migranata u Njemačkoj i Belgiji

Njemački veleposlanik u Rimu Viktor Elbling komentirao je na Twitteru 11. studenoga: "Italija čini puno kad je riječ o migracijama, ali nije jedina: 154.385 tražitelja azila u Njemačkoj u razdoblju od siječnja do rujna 2022., 110.055 u Francuskoj, 48.935 u Italiji. To je 0,186 posto njemačke populacije, 0,163 posto francuske i 0,083 posto talijanske". Njemačka savezna policija ove je godine do sada registrirala 75.934 neodobrenih ulazaka u Njemačku. U rujnu bilo je 12.700 neodobrenih ulazaka te 13.400 u listopadu. Zadnji put da je Njemačka imala peteroznamenkaste mjesečne podatke bilo je za vrijeme migracijske krize u veljači 2016. godine. Belgija je nedavno registrirala više od 4000 zahtjeva za azilom na mjesec i teško pronalazi smještaj za tražitelje azila. Belgija je godinama zagovarala zajednički europski pristup i podržava europski mehanizam za relokaciju migranata, ali pod uvjetom da se tražitelje azila zaista registrira u zemlji dolaska i da se spriječi sekundarna kretanja. Belgijska državna tajnica Nicole de Moor posjetila je prošli tjedan Kongo i planira posjetiti Egipat. "To činimo na bilateralnoj osnovi i ima učinka, ali postižemo bolje rezultate ako EU kao cjelina stane iza toga svojom težinom". Osobito cijeni naglasak koji novi akcijski plan stavlja na suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita, kao i obeshrabrivanje ljudi koji pokušavaju stići do Europe, a vjerojatno neće biti prihvaćeni kao tražitelji azila.

Nova kriza na zapadnobalkanskoj ruti 

Zadnjih mjeseci značajno je porastao broj ilegalnih migranata koji dolaze zapadnobalkanskom rutom i "velik broj ih dolazi preko Srbije jer ulaze u tu zemlju bez viza i tada idu u države članice Unije", rekla je povjerenica Johansson 18. studenoga. Odgovarajući na pritisak zemalja EU-a, Srbija je uskladila svoju viznu politiku s EU-om za neke zemlje u Aziji, Africi i na Karibima. Bezvizni režimi s Tunisom i Burundijem istekli su u studenome. Srbija će uskoro uvesti vize za još dvije zemlje, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ali nije rekao koje. Austrijski kancelar Karl Nehammer rekao je tijekom posjeta Beogradu 16. studenoga: "Hvala predsjedniku Srbije što se zauzima za okončanje ovog azilantskog turizma za državljane Indije, Tunisa i drugih zemalja. Imali smo velik broj tražitelja azila iz Indije, Vučić je reagirao i nije ostavio Austriju na cjedilu". Srbija, Mađarska i Austrija potpisale su 16. studenoga o jačanju suradnje na području migracija i zaštite granica, po kojem će policajci triju zemalja surađivati. Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija postale su tranzitne zemlje za migrante koji žele u zapadnu Europu. U BiH trenutačno je oko 2600 migranata registrirano u prihvatnim centrima, a još oko 700 nalazi ih se u blizini granice s EU-om.  Državljani Burundija među tri su najveće skupine pristiglih migranata, što je izravna posljedica bezviznog režima BiH sa Srbijom. Vlasti u BiH identificirale su visokorizične zemlje s kojima bi trebalo sklopiti sporazume o readmisiji, ali one koče taj proces. Do sada je postignut sporazum samo s Pakistanom. BiH pristupa migracijama puno bolje nego prethodnih godina, ali broj policajaca koji štite državne granice i dalje nije dovoljan.

Hrvatska, Slovenija i Bugarska - upravljanje vanjskim granicama šengenskog prostora

Rijetka vrsta ajkule primijećena u našim vodama

Foto: Institut za biologiju mora Rijetka vrsta ajkule na Mediteranu, pješčani pas, primijećena je na našoj obali, saopštio je Institut za biologiju mora. Insitut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore bilježi da u našem moru ima ukupno 44 vrste ajkula i raža, što čini 75% svih vrsta hrskavičavih riba Jadrana – kako glasi njihov zajednički imenitelj. “Kuriozitet je da je rijetka vrsta na…

Boris Jovanović Kastel: MAČ I ŠTIT MEDITERANA

Izuzimajući Brodela i Drisena, malo je koji naučnik tako duboko i sa oprečnih istorijskih tačaka, precizno i analitično, ispitao kulturološke ravni, geopoetičke prilike i veličanstvenu civilizacijsku raskoš ali i stagnaciju Mediterana, kao što je to Žorž Dibi u kapitalnoj knjizi Vrijeme katedrala. Član Francuske akademije nauka i najlucidniji istoriograf, ne samo u njegovoj domovini, u ovom radu…

Boris Jovanović Kastel: MEDITERAN KAO KONFESIJA

Posredstvom globalnih medijskih imperija i regionalnih televizijskih servisa, nama se krajnje agresivno pokušavaju nametnuti kulture dalekih entiteta i savremena gibanja u umjetnostima tzv. zapadnih zemalja, nekadašnjih sila i satelita istočnog bloka. Na taj način, ostajemo uskraćeni za temeljno upoznavanje istorijskih bogatstava, relevantnih geopolitičkih mijena i aktuelnih smjernica naše…

Pozdrav, želim vam predstaviti poklon paket tradicionalne mediteranske prehrane.

Radi se o načinu prehrane koja organizmu osigurava sve nutritivno potrebne tvari te ako se ovoga ljeta tijekom odmora u Dalmaciji niste pobrinuli da na vašem stolu u ovim hladnim danima zamirišu dalmatinske delicije na pravom ste mjestu. 

Također ako tražite savršene poklone za rođendan, godišnjicu ili za poslovne suradnike, paket dalmatinskih delicija je pun pogodak.