Lider bosanskih Srba Milorad Dodik najavio je u nedjelju kako neće odustati od donošenja zakona kojima u Republici Srpskoj planira praktično zabraniti djelovanje tijela vlasti države BiH te kako neće poštovati odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice Christaina Schmidta čak i ako će zbog toga u zatvor.     Dodik je tijekom dana sudjelovao u obilježavanju 81. obljetnice bitke na Kozari iz Drugog svjetskog rata, u kojoj su Nijemci i ustaše 1942. pokušali uništiti jezgru partizanskog pokreta koji je djelovao na području Bosanske krajine. Taj je skup iskoristio kako bi poslao poruku da se tu zapravo vodila borba za slobodu srpskog naroda te kako je RS država koja će se jednog dana ujediniti sa Srbijom. Komentirajući trenutačnu krizu u BiH, prouzročenu odlukama parlamenta RS da donese zakone kojima zabranjuje provedbe presuda Ustavnog suda BiH, kao i objavljivanje odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS pa istodobno i njihovu provedbu, Dodik je kazao kako ga Schmidtova reakcija odnosno poništavanje tih zakona u subotu nije pokolebalo te da će nastaviti istim putem. Pojasnio je kako to u narednoj fazi znači donošenje zakona o zabrani djelovanja Suda i Tužiteljstva BiH na teritoriju RS, kao i državnih policijskih agencija, te "jačanje" međuentitetske crte razdvajanja sugerirajući kako je kani pretvoriti u klasičnu granicu.     Pred okupljenima na Kozari kazao je kako će ići do kraja jer nema drugog izbora. Dodikovo je tumačenje kako Schmidt, osim što je u subotu ukinuo sporne zakone izmjenama Kaznenog zakona BiH, priprema prostor za njegovo uhićenje jer te izmjene podrazumijevaju kazne između šest mjeseci i pet godina zatvora za dužnosnike koji ugrožavaju ustavni poredak i odbijaju provesti odluke visokog predstavnika. "Prave okvir da bi nas, prije svega mene, doveli u sarajevske kazamate da mi tamo sude", izjavio je Dodik. Naknadno je novinarima kazao kako je na djelu "podli sinkronizirani napad na RS i Srbiju" odnosno na njega i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, s ciljem da se učvrsti nezavisnost Kosova i uništi RS, a glavne aktere te navodne urote vidi u SAD i Velikoj Britaniji, dok EU optužuje da u tome slijedi Washington i London. "SAD su u funkciji muslimanskih rješenja u BiH", ustvrdio je Dodik. Tportal.hr Read the full article

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt poništio je u subotu zakone što ih je donio parlament Republike Srpske o nepriznavanju presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika te je nametnuo izmjene kaznenog zakona kojima je predviđena kazna do pet godina zatvora za osobe koje ugrožavaju ustavni poredak     Schmidt je odluku objavio u tjednu u kojemu je eskalirala politička kriza u zemlji zbog nastojanja vlasti RS, predvođenih Miloradom Dodikom, da potkopaju autoritet državnog Ustavnog suda donošenjem posebnog zakona o zabrani provedbe odluka tog suda. Nešto ranije parlament RS donio je i zakon kojim je zabranio objavljivanje odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku entiteta jer ne priznaju Schmidta i njegov mandat. "Ovo je napad na Ustavni sud BiH i pokušaj ugrožavanja pravog i ustavnog okvira BiH uključujući odluke visokog predstavnika", kazao je Schmidt u Sarajevu, dodajući kako je stoga odlučio poništiti sporne zakone na temelju ovlasti koje ima. Istaknuo je kako entitetski parlamenti nemaju pravo derogirati odredbe ustava BiH niti obveze koje proistječu iz Daytonskog sporazuma, a jedna od njih je suradnja s visokim predstavnikom.  Prema izmjenama kaznenog zakona BiH koje je nametnuo Schmidt kao kazneno djelo ubuduće će se tretirati postupci kojima se narušava ustavni poredak zemlje. Schmidt je poručio kako neće stati i nastavit će djelovati u interesu očuvanja cjelovitosti i mira u BiH, a nada se da će političari u zemlji urazumiti i učiniti što je nužno kako bi se provele nužne reforme. "Sve opcije su na stolu, a zna se koji je spektar ovlasti što ih mogu koristiti", kazao je Schmidt dodajući kako poziva ostale partnere iz međunarodne zajednice za uvođenje pojedinačnih "ciljanih sankcija" protiv onih koji ugrožavaju ustavni poredak BiH. Odmah nakon objave ovih odluka potporu Schmidtu dalo je veleposlanstvo SAD. Zakone koje je usvojio parlament RS veleposlanstvo je opisalo kao napad na Dayton koji je sada proizveo posljedice.     "Sjedinjene Države snažno pozdravljaju korištenje svojih bonskih ovlasti od strane visokog predstavnika radi obrane Daytonskog mirovnog sporazuma i zaštite Ustavnog suda BiH, koji je čuvar vladavine prava u Bosni i Hercegovini", stoji u izjavi veleposlanstva SAD. Ubrzo je reagirao i Dodik, koji je kazao kako Schmidta smatra nelegalnim visokim predstavnikom jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN i ne kani poštovati njegove odluke. "Nikakve odluke nećemo prihvatiti, ni Ustavnog suda ni neimenovanog visokog predstavnika", kazao je Dodik na jednom skupu u istočnoj Bosni komentirajući Schmidtove odluke. Tportal.hr Read the full article

  Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt u ponedjeljak je suspendirao zakon o nepokrenoj imovini koji su potkraj prošle godine donijele vlasti Republike Srpske (RS) da bi preuzele vlasništvo nad nekretninama koje pripadaju državi.     Sporni zakon je trebao stupiti na snagu u utorak, a suspenzija traje do odluke ustavnog suda BiH je li zakon sukladan ustavu. Predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je kako odluku visokog predstavnika ne kani poštovati. "S pravog se stajališta danas nije ništa dogodilo", napisao je Dodik na Twitteru.     Schmidta je nazvao "putnikom namjernikom" koji nema ovlasti miješati se u unutarnja pitanja BiH. Vlasti srpskog entiteta smatraju kako BiH kao država nema na imovinu, odnosno da ona pripada isključivo entitetima. Predmet spora je imovina koja je nekada pripadala Socijalističkoj republici BiH a njen je status nakon potpisivaja Daytonskog sporazuma trebao biti definiran posebnim zakonom kojega bi donio parlament BiH, no to se do danas nije dogodilo. Tportal.hr Read the full article

  Sve države-članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini (PIC) osim Rusije snažno podupiru djelovanje i poziciju visokog predstavnika Christiana Schmidta i oštro osuđuju prijetnje kojima je izložen, priopćili su u srijedu iz njegova ureda (OHR)     Reagirajući na pokušaje osporavanja Schmidtova statusa i ovlasti, koji dolaze uglavnom iz Republike Srpske, veleposlanici država-članica Upravnog odbora PIC-a, tijela koje je zaduženo nadzirati provedbu Daytonskog sporazuma, očitovali su se zajedničkom izjavom u kojoj su istaknuli "čvrstu i dosljednu potporu visokom predstavniku i njegovoj ulozi u BiH". Veleposlanici su naveli kako tu izjavu daju zbog nedavnih prijetnji, uključujući i prijetnje nasiljem, usmjerenih protiv visokog predstavnika Schmidta. Nisu precizirali o kojim se točno prijetnjama radi, o čemu se ni sam Schmidt nije do sada javno očitovao. "Pokušaji ugrožavanja pozicije visokog predstavnika doprinose podjelama u društvu i skreću pozornost sa bitnih reformi koje su potrebne BiH", stoji u izjavi veleposlanika najvećih država EU te Europske komisije, SAD, Kanade Velike Britanije, Japana te Turske koja u PIC-u predstavlja Organizaciju islamske konferencije (OIC).     Članica Upravnog odbora PIC-a nominalno je i Rusija, no ta je zemlja praktično zamrznula svoje djelovanje u tom tijelu nakon što se godinama konfrontirala s predstavnicima svih drugih država i tražila da se dužnost visokog predstavnika ukine, a OHR zatvori, jednostrano podupirući pozicije političara iz reda bosanskih Srba. Predvođeni sadašnjim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom oni uporno osporavaju legitimitet Schmidtu s obrazloženjem da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN. Sam Dodik Schmidta je prije nepuna dva tjedna vrijeđao tvrdnjama kako je "lažljivac i prevarant". Nakon što je Schmidt ranije ovog mjeseca najavio kako će predložiti da sva međunarodna financijska pomoć RS bude uvjetovana poštivanjem Daytonskog sporazuma i prestankom secesionističkog djelovanja, uslijedila je serija napada i drugih entitetskih dužnosnika. "Bez obzira što ga mi u Republici Srpskoj ne priznajemo, bit ćemo prinuđeni i proglasiti ga personom non grata", zaprijetio je predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić proglašavajući ujedno Schmidta zagovornikom "fašistoidnih tendencija". Iz upravnog odbora PIC-a u srijedu su im poručili kako će Schmidt nastaviti djelovati sukladno svom mandatu, a OHR neće biti zatvoren sve dok se ne ispuni pet ciljeva i dva uvjeta koji su definirani još 2008. a podrazumijevaju rješavanje pitanja državne imovine, fiskalnu održivost i vladavinu prava. Jedan od ključnih uvjeta je i da BiH prije zatvaranja OHR-a mora osigurati punu političku stabilnost, što je sada daleko od realnosti. Tportal.hr Read the full article

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt upozorio je u ponedjeljak dužnosnike bosanskih Srba da će njihovo sudjelovanje u obilježavanju 9. siječnja kao dana Republike Srpske prouzročiti posljedice jer je takvo ponašanje jasno kršenje ustava BiH i odluka Ustavnog suda     Uoči središnjeg obilježavanja 9. siječnja koje su vlasti RS ove godine premjestile iz Banje Luke u Istočno Sarajevo gdje je najavljena velika parada uz sudjelovanje stotina naoružanih policajaca, Schmidt se oglasio izjavom kojom je istaknuo da takvi postupci i aktivnosti "mogu imati posljedice" i da je on odlučan raditi na zaštiti Daytonskog sporazuma. "Sudjelovanje dužnosnika u takvim proslavama predstavlja očevidno nepoštivanje ustava BiH i odluka Ustavnog suda BiH koje su konačne i obvezujuće te ih svi moraju poštovati", stoji u Schmidtovoj izjavi. Obilježavanje datuma poput 9. siječnja nespojivo je s europskim vrijednostima koje uz ostalo znače obvezu izbjegavanja svake vrste diskriminacije, poručio je. Vlasti RS ovaj datum obilježavaju kao dan entiteta u znak sjećanja na zbivanja iz 1992. godine kada je proglašena "srpska republika BiH" čime je tadašnje vodstvo Srpske demokratske stranke (SDS) predvođeno Radovanom Karadžićem i uz potporu Beograda pokušalo spriječiti osamostaljenje BiH od tada već krnje SFRJ jer su je već napustile Slovenija i Hrvatska. Ustavni sud BiH je presudama iz 2015. i 2019. godine obilježavanje ovog datuma proglasilo neustavnim jer znači diskriminaciju Hrvata i Bošnjaka koji žive u RS-u, a od siječnja 1992. bili su izloženi masovnim progonima. Unatoč toj činjenici vlasti RS predvođene Dodikom uporno inzistiraju na obilježavanju 9. siječnja, a ove godine proslavu neustavnog praznika produljile su na dva dana.  "Neće nama nikakav sud određivati dan republike", kazao je u nedjelju na akademiji u Banjoj Luci Dodik potvrdivši da ne kani odustati od kršenja presuda Ustavnog suda. Zbog te činjenice u ponedjeljak su predstavnici nekoliko bošnjačkih nevladinih udruga predali kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH protiv Dodika i drugih visokih dužnosnika iz reda bosanskih Srba jer je neprovođenje presuda Ustavnog suda kazneno djelo za koje se može izreći kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.  Tportal.hr Read the full article

Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, idućih dana bi trebao otputovati u Bruxelles gdje će podnijeti izvještaj Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta o izmjenama Izbornog zakona u BiH.     Tineke Strik, zastupnica u Europskom parlamentu, potvrdila je ovu vijest na Twitteru. Strik tvrdi da Schmidt u Bruxelles dolazi na zahtjev Europarlamentaraca. 'Na naš zahtjev, Schmidt će se pojaviti pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta kako bi objasnio razloge za donošenje svojih nedemokratskih mjera', napisala je Strik. Just confirmed: upon our request, @OHR_BiH Christian Schmidt will appear before the Foreign Affairs Committee of the European Parliament to clarify the reasons for his undemocratic measure. https://t.co/7hlWo2Xs2x — Tineke Strik (@Tineke_Strik) October 14, 2022 Nekolicina europarlamentaraca uputila je otvoreno pismo u kojem, između ostalog, pozivaju OHR da povuče svoje odluke o nametanju izmjena Izbornog zakona. U velikoj mjeri se radi o zastupnicima Zelenih iz Njemačke i Austrije te nekim europarlamentarcima iz Nizozemske i Francuske te jednom Slovencu - Klemenu Grošelju. 'Do ovakvih reformi bi trebalo doći kroz demokratski proces, a ne nametanjem OHR-a', navodi se u njihovom pismu. Tportal.hr   Read the full article

Stotinjak prosvjednika ponovo se okupilo u utorak ujutro pred sjedištem Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu pokušavajući na taj način nastaviti s pritiskom čiji je cilj onemogućiti izmjene izbornog zakona BiH     Nakon što su u ponedjeljak navečer tisuće ljudi došle pred OHR i zatražile da visoki predstavnik Christian Schmidt odustane od nametanja odluke o izmjenama izbornog zakona, dio prosvjednika s tim je odlučio nastaviti i dan kasnije, a nekolicina najupornijih pred OHR-om je provela proteklu noć. "Nećemo prihvatiti nepravdu", "Nismo mi plemena nego građani" - neki su od natpisa na transparentima koje su u utorak nosili okupljeni koje je od zgrade OHR-a dijelio policijski kordon i metalna ograda. Dervo Sjedić, jedan od organizatora prosvjeda i podnositelj tužbe protiv BiH zbog diskriminacije Europskom sudu za ljudska prava, najavio je u utorak novinarima kako će se prosvjedi nastaviti sve dok Schmidt ne objavi kako odustaje od nametanja reformi koje bi, kako smatraju prosvjednici, produbile etničke podjele. Sejdić je kazao kako je neprihvatljivo uvođenje cenzusa koji bi onemogućio da pripadnici nekog naroda budu delegirani u Dom naroda Federacije BiH iz onih županija u kojima ih je manje od tri posto, a istodobno nitko ne vodi računa o pravima pripadnika nacionalnih manjina. Na prosvjede u ponedjeljak u Sarajevu pozvale su oporbene stranke predvođene SDP-om, a pridružila se i vladajuća Stranka demokratske akcije (SDA). To je vrlo brzo dovelo do razmjene optužbi za uzurpaciju skupa radi političke promocije. Na skupu je unatoč negodovanjima dobrog dijela okupljenih govorio predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, ujedno visoki dužnosnik SDA zbog čega su gotovo svi oporbeni lideri napustili prosvjede. Nakon toga je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić izjavio kako je SDA zapravo pokušala "ukrasti" skup te izazvati kaos. "Kaosa nije bilo jer to nismo dozvolili. Puno nam je važnije od bilo čije promocije da nismo poslali u svijet sliku kako se tučemo oko mikrofona", kazao je Nikšić. Tportal.hr Read the full article

@web387 Džaferović je jedva dobio priliku govoriti jer ga je dio okupljenih u tome pokušao spriječiti uz uzvike negodovanja no njegovi su se stranački aktivisti izborili da i on nešto kaže. "Nisam mogao zamisliti da ću kada sam polagao zakletvu izlaziti na prosvjede i zajedno s građanima braniti BiH", ipak je uspio kazati Džaferović dodajući kako želi da se čuje glas BiH te poziva visokog predstavnika da u trenutku kada traje izborna kampanja ne mijenja ustav i izborni zakon jer postoji politički dogovor da se to uradi nakon izbora u listopadu. Kazao je kako se sada nude rješenja koja pogoduju samo jednoj strani s potrebna su rješenja koja pogoduju svima. Džaferovićev je istup potaknuo neke od oporbenih čelnika da odmah odu jer su ocijenili kako je on zlorabio skup za osobnu i promociju svoje stranke. Trenutak kada se Džaferović želi obratiti građanima. Zahiragić se raspravlja. Nihad Aličković (Pokret AntyDayrton) raspoređuje. pic.twitter.com/WuwJ6nd9AY — TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) July 25, 2022 Zahtjevi okupljenih upućenih visokom predstavniku Christianu Schmidtu uglavnom se svode na protivljenje promjenama izbornog zakona koje bi, kako tvrde, mogle potaknuti daljnje etničke podjele u zemlji. OHR nije objavio nikakav službeni dokument koji bi sadržavao popis planiranih reformi a lokalni mediji i političari tvrde kako je u planu uvesti cenzus od tri posto za izbor zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH. Time bi se provela presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda no bošnjačke i građanske stranke smatraju kako je to zapravo nova diskriminacija koja ugrožava pripadnike manjinskih naroda. Spornim smatraju i moguće izmjene načina kandidiranja čelnika izvršne vlasti u Federaciji BiH i tvrde kako OHR time samo ispunjava želje stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).  Čelnici SDA i SDP-a ranije tijekom dana ustvrdili su kako su od Schmidta dobili uvjeravanja da za sada neće biti nametanja promjena izbornog zakona te da će on o svemu dodatno razgovarati s predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka. Tportal.hr Foto : Twitter / @web387 Read the full article